• Prijatelj Udruge

  • O sindromu Down

    O sindromu Down

    • ”Kako

      ””

      Kako dolazi do sindroma Down?

      Prosječno jedno od 650 sve novorođene djece rađa se sa sindromom Down, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprečava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Sindrom Down uzrokuje pogrešno razvrstavanje kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, tako da se u stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog kromosoma. S obzirom da postoje tri kopije 21. kromosoma, regularni tip sindroma Down poznat je i kao “trisomija 21”.

      Osim klasične trisomije 21, postoje osobe sa sindromom Down koji imaju dvije različite vrste stanica, jednu s normalnim brojem kromosoma, a drugu s 47 kromosoma, tzv. mozaicizam. Postoji i treći oblik, kada se dio 21. kromosoma odvoji tijekom podjele stanica i “zakvači” za drugi kromosom, pa ne dolazi do promjene ukupnog broja kromosoma. Dakle, iako je ukupan broj kromosoma 46, prisutnost odvojenog dijela 21. kromosoma uzrokuje pojavu simptoma sindroma Down. To se naziva translokacija ili premještaj. Mozaicizam se javlja u samo jedan do dva posto slučajeva sindroma Down, a translokacija se javlja se u tri do četiri posto slučajeva.

      Unatoč godinama istraživanja, razlog nastajanja ovakve pogrešne podjele stanica još uvijek je nepoznat. Oblik javljanja sindroma Down ne ovisi o vanjskim činiteljima, niti se na njega može utjecati. Poznato je da kod žena iznad 35 godina starosti postoji veća vjerojatnost (1 od 400 djece) da će roditi dijete sa sindromom Down. Rizik se s godinama povećava, do 40. godine života on iznosi 1:110, a do 45. godine života čak 1:35. Budući da se zbog današnjeg ritma života mladi parovi odlučuju imati djecu sve kasnije u životu, očekuje se povećanje broja slučajeva sindroma Down. No potrebno je reči da oko 80% djece sa sindromom Down imaju majke koje su mlađe od 35 godina.

      Sindrom Down pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

      Život sa sindromom Down

      Postavljanje dijagnoze sindroma Down u novorođenog djeteta, bitno mijenja život roditelja i čitave obitelji. Stoga je važna dobra informiranost o tom poremećaju, poteškoćama koje nosi, izazovima koji obitelj očekuju, kao i podrška šire zajednice. Kod osoba sa sindromom Down postoji veći rizik od urođenih bolesti ili kasnije pojave nekih bolesti, poput srčanih grešaka, bolesti štitnjače, problema sa sluhom i vidom ili probavnim sustavom, Alzheimerove bolesti, leukemije. Bez obzira postoji li neko dodatno oboljenje ili poremećaj, ta djeca trebaju posebnu pažnju tijekom odrastanja, različite dodatne tretmane (defektološki i logopedski tretmani, fizikalna terapija.) te posebne metode učenja.

      Osobe sa sindromom Down dio su naše zajednice, bave se raznim aktivnostima, pohađaju školu, a neke su i zaposlene. Žive s obiteljima, ili s prijateljima, a neki i samostalno. Mogućnosti za osobe sa sindromom Down danas su daleko veće nego u prošlosti, temeljem odmicanja tradicionalno postavljenih granica. Kvalitativni pomaci plod su zajedničkih napora roditelja, stručnjaka i šire zajednice.

  • Kontakt

    Sindrom Down-21
    Krležina 32, 21000 Split

    091 798 9296
    sindrom.down@st.t-com.hr

    IBAN: HR8424070001100573151

    by studioP

  • Brzi kontakt

    Vaš Email (obavezno)

    Vaša Poruka

  • free vector

    Centar za postavke privatnosti

    Koristimo kolačiće

    Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisnickog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.

    Što je kolačić?
    Kolačić je informacija spremljena na Vaše racunalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obicno spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogucava stranici da prikaže informacije prilagodene Vašim potrebama.
    Kolačići mogu spremati širok raspon informacija. Ipak, sve informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogucite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste omogucili i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem racunalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promijeniti postavke internetskog preglednika tako da sami odaberete hocete li odobriti spremanje kolačića, da automatski pri zatvaranju internetskog preglednika obrišete spremljene kolačiće i slicno.

    Kako onemoguciti kolačiće?
    Iskljucivanjem kolačića odlucujete da li hocete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem racunalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u postavkama vašeg internetskog preglednika.
    Ako onemogucite kolačiće, necete moci koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

    Kakve kolačiće koriste naše stranice i zašto?
    Naše stranice koristi kolačiće s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogucile bolje korisnicko iskustvo. Kolačići se koriste za pamcenje korisnickih podataka i postavki.

    Kakvi još kolačići postoje na našim stranicama?
    Postoji nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje odredenih mogucnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogucujemo kolačiće društvenih mreža (Facebook), servisa za mjerenje posjecenosti (Google Analytics i Gemius Audience) te oglašivackih mreža poput Google AdSensea.

    Dodatne informacije
    Trenutno postoji nekoliko web-stranica za iskljucivanje pohranjivanja kolačića za razlicite servise. Više informacija možete saznati na sljedecim poveznicama:
    http://www.allaboutcookies.org/
    http://www.youronlinechoices.eu/
    http://www.aboutads.info/choices/

    WordPress, Facebook